Browse

Latest Headlines

Fresh headlines, crisp visuals — faster reading.

Premierul Niculescu cere ministerelor propuneri pentru scăderea impozitului pe salariile mici New

Premierul Niculescu cere ministerelor propuneri pentru scăderea impozitului pe salariile mici

În contextul în care PSD își dorește să scadă impozitarea pe salariile mici, premierul a explicat că există multe opinii care circulă, însă le-a cerut ministerelor să prezinte propuneri pentru „a avea pe ce să fundamentăm bugetul”. Luca Niculescu a subliniat faptul că România are ținte „destul de clare” în ceea ce privește perspectiva bugetară pe anul 2027.Prezent la un forum de afaceri franco-român, Luca Niculescu a fost întrebat despre această dorință a social-democraților.Acesta a explicat: „Sunt multe păreri și multe opinii și multe propuneri care circulă și este ceea ce le-am cerut tuturor ministerelor: să vină cu propuneri pentru a avea pe ce să fundamentăm bugetul. Vom discuta despre cum va arăta noul buget în momentul în care ne vom apuca de el, dar, după cum știți, noi avem de îndeplinit niște ținte destul de clare privind perspectiva bugetară pe anul viitor. Orice astfel de propuneri, dacă vor fi adoptate, trebuie să facă în așa fel încât să nu ieșim din acea țintă”.PSD ia în calcul următoarele praguri pentru impozitarea salariilor: La salariul minim de 4.325 de lei (brut) – taxarea să fie 0%. Câștigul net la salariu ar fi 182 de lei;  La 4.575 de lei brut impozitul ar fi de 1,49%, iar 189 de lei net i-ar rămâne în plus angajatului.  4.825 de lei – impozit de 2,99%, câștig net de 177 de lei;  5.075 de lei – impozit de 4,48%, câștig net de 152 de lei;  5.325 de lei – impozit de 5,97%, câștig net de 122 de lei;  5.575 de lei – impozit de 7,46%, câștig net de 84 de lei;  5.825 de lei – impozit de 8,86%, i-ar rămâne angajatului 37 de lei;  6.000 de lei salariu brut – impozit de 10%, fără câștig net. Citește și:Salariul mediu net a crescut la 5.717 lei, dar nu a ținut pasul cu inflația. Cât a pierdut puterea de cumpărareNiculescu: Întreprinderile mici și mijlocii reprezintă 98% din firmele din România. Guvernul promite reducerea birocrației cu 25% Editor : A.M.G.

Nov 19, 2026
Psicosi e mania dopo l'interruzione brusca di farmaci dimagranti GLP-1 New

Psicosi e mania dopo l'interruzione brusca di farmaci dimagranti GLP-1

Due pazienti che assumevano un farmaco per perdere peso, dopo aver interrotto bruscamente la terapia a causa degli effetti collaterali sono stati ricoverati in ospedale con rilevanti sintomi di psicosi e mania. Fra quelli indicati dai medici nel case report figurano allucinazioni visive e auditive, eloquio iperverbale e comportamento irregolare, oltre a una significativa depressione e sbalzi d'umore. La correlazione tra la sospensione del farmaco appartenente alla classe degli agonisti del peptide 1 simile al glucagone (GLP-1) e la sintomatologia non è stata acclarata, inoltre i due pazienti avevano una storia psichiatrica nota. Tuttavia, la tempistica e il potenziale impatto di questi farmaci sulle vie neurali suggeriscono che almeno un sottogruppo di pazienti possa effettivamente andare incontro a sintomi psicotici e altri disturbi psichiatrici con una brusca interruzione. La sospensione improvvisa di una terapia può avere effetti significativi sulla salute: non a caso, quando si esce da un trattamento, molto spesso il processo lo si fa gradualmente, con dosi sempre minori fino al completo stop. Tra le potenziali conseguenze di una sospensione improvvisa figurano l'effetto rebound (ricomparsa di sintomi per i quali si era in cura, talvolta esacerbati), sintomi da astinenza legati allo squilibrio chimico e molti altri. Nei casi oggetto di studio, i due pazienti hanno dovuto sospendere il trattamento con un farmaco GLP-1 a causa della nausea, uno degli effetti collaterali più comuni per tale classe di medicinali. In alcuni casi può essere così intensa da richiedere lo stop della terapia. A descrivere i due casi di psicosi e mania dopo la sospensione improvvisa di un farmaco GLP-1 per perdere peso è stato un team di ricerca del Dipartimento di Psichiatria presso l'Università della Pennsylvania di Filadelfia. Nel case report i medici guidati dal professor Corey Horien hanno analizzato i casi di due uomini di 61 e 52 anni, entrambi sottoposti a terapia dimagrante con uno dei nuovi “super farmaci” per perdere peso. Il sessantunenne, spiegano i medici, era affetto da cirrosi da steatoepatite associata a disfunzione metabolica (MASH), malattia renale cronica di stadio 3a e depressione. Ad agosto del 2025 ha interrotto la terapia per nausea e poco dopo la sua depressione è peggiorata. Nel mese di ottobre è stato ricoverato in ospedale con «umore basso, paranoia, allucinazioni uditive e visive e delirio di Cotard.» La sindrome di Cotard, come vi abbiamo raccontato in questo articolo, è una rara condizione psicotica conosciuta anche come “sindrome dell'uomo morto” o “sindrome del cadavere che cammina”. In parole semplici, chi ne soffre crede di essere morto o di avere parti del suo corpo mancanti o che stanno marcendo, come organi interni o arti. I deliri e le allucinazioni riscontrate hanno fatto propendere i medici per una diagnosi di disturbo psicotico. Il caso del cinquantaduenne è un po' diverso. L'uomo, con una diagnosi di reflusso gastroesofageo e ansia, si è presentato in ospedale sempre a ottobre del 2025 ma con molteplici sintomi di mania, come impulsività, irritabilità, megalomania, eloquio iperverbale e disorganizzato e altro, in grado di comprometterne la funzionalità. Non aveva deficit neurologici focali, ma bassi livelli di vitamina B12. Aveva anch'egli sospeso il farmaco per perdere peso in modo brusco a causa degli effetti collaterali, fra l'altro dopo aver perso 45 chilogrammi in sei mesi di trattamento. L'uomo ha anche iniziato ad assumere dosi maggiori di marijuana dopo la sospensione, elemento che potrebbe aver concorso agli episodi maniacali. Come indicato, la correlazione dei sintomi psicotici e maniacali con la sospensione dei farmaci non è certa, ciò nonostante il professor Horien e colleghi ritengono che gli agonisti del peptide 1 simile al glucagone (GLP-1) possano contribuire a scatenare simili episodi. I recettori I recettori del GLP-1 sono infatti presenti nel sistema nervoso centrale e possono interagire con i circuiti neurali legati alla ricompensa e all'umore. «Dati emergenti - evidenziano gli autori del case report - suggeriscono che gli agonisti del recettore GLP-1 possono modificare i processi neuroinfiammatori e influenzare le cellule dopaminergiche. Sebbene probabilmente non sia l'unico fattore, è plausibile che l'interruzione di un agonista del recettore GLP-1 possa contribuire all'insorgenza acuta di sintomi psicotici o dell'umore in una specifica popolazione di pazienti a rischio (inclusi pazienti con carenze nutrizionali associate o aggravate dall'uso di GLP-1, come il secondo paziente con bassi livelli di vitamina B12).» In sostanza, i medici ipotizzano che l'interruzione improvvisa dei farmaci, all'interno di quadri clinici specifici, possano indurre psicosi ed episodi maniacali come nei casi sopraindicati. I dettagli della ricerca “Acute Onset of Mood and Psychotic Symptoms After Rapid Discontinuation of a GLP-1 Agonist” sono stati pubblicati su Primary Care Companion for CNS Disorders.

Nov 19, 2026
Siniša Mali: Srbija dočekuje novu vlast sa 500 milijardi dinara na računu New

Siniša Mali: Srbija dočekuje novu vlast sa 500 milijardi dinara na računu

Siniša Mali Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs autor: 18. nov. 2026. 12:12 Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas da Srbija novu vlast dočekuje sa stabilnim javnim finansijama, sa 500 milijardi dinara na računu, dobrim makroekonomskim pokazateljima i očuvanim investicionim kreditnim rejtingom, što predstavlja dobru osnovu za nastavak odgovornog sprovođenja ekonomske politike. Oglas “Ekonomija nam i dalje ide napred i stabilna je, uprkos neizvesnosti nakon izbora. Pre dva dana smo imali naplatu PDV-a, veću nego što smo planirali za 1,2 milijarde dinara. Takođe, u trećem kvartalu ove godine Srbija ima privredni rast od četiri odsto, a kada pogledate dostupne podatke za ostale zemlje EU, mi smo trenutno najbrže rastuća ekonomija u Evropi u trećem kvartalu”, rekao je Mali gostujući na Tanjug televiziji.On je naveo da je održanje ekonomskih aktivnosti rezultat i jednokratnih pomoći koje su pre mesec i po dana isplaćene građanima."Penzionerima smo isplatili između 20.000 i 35.000 dinara, a pomoć su dobili i oni koji primaju borački i dečiji dodatak. Dakle, ljudi imaju dovoljno novca, dovoljno likvidnosti i to se vidi u naplati domaćeg PDV-a”, kazao je on.Siniša Mali je podsetio da se novoj vlasti ostavlja budžet u mnogo boljem stanju, nego što je to bilo 2012. kada je na računu države bilo svega osam milijardi dinara. Naveo je i da je danas udeo javnog duga u BDP Srbije 43,5 odsto, daleko ispod proseka u EU, kao i da je visina deviznih rezervi u trezoru NBS oko 30 mlijardi evra.Prema njegovim rečima, životni standard građana je sve bolji, prosečna plata u Srbiji je veća od 1.000 evra, a slede nova povećanja plata i penzija od 1. decembra."Povećanje plata je osam odsto, dok će za one koji rade u socijalnim u ustanovama rast plata biti 12 odsto. Takođe, ide se po švajcarskoj formuli i na povećanje penzija od 7,5 odsto. Ako, pogledate projekciju plata, one će u decembru biti u proseku od oko 1.200 evra, dok će visina penzije u proseku iznositi 520 evra”, rekao je Mali i podsetio građane da od 1. januara ide i povećanje minimalca na 600 evra.Ministar se osvrnuo i na stanje u finansijskom sistemu Srbije i istakao da je Vlada u tehničkom mandatu odgovorno pristupila tome da se finansijski sistem dodatno ojača. Кako je rekao, nakon analize izveštaja NBS i Poštanske štedionice, doneta je odluka da se sprovede prevremeni otkup državnih obveznica koje se nalaze u portfelju Banke Poštanska štedionica u vrednosti do 50 milijardi dinara, kako bi se dodatno ojačala njena likvidnost i očuvala stabilnost finansijskog sistema."Mi ćemo taj otkup sprovesti u nekoliko tranši ove i naredne dve ili tri nedelje. Na taj način, Poštanska štedionica biće u potpunosti stabilna, sa dovoljno novca i likvidnosti da isplati sve deponente i da nastavi normalno da radi. Za nas je to sistemska banka, tako da smo na ovaj način veoma odgovorno postupili”, rekao je Mali.Govoreći o Ekspo, naveo je da se na tom projektu radi, ali da su radovi usporeni zbog sporosti odluka koje treba da se donesu.“Ako se dokumenti ne potpišu, pripreme ne nastave, Ekspa neće ni biti. Onda treba svi da budemo svesni i posledica takve odluke, po pitanju ugleda Srbije i potencijalnih tužbi koje možemo da imamo”, rekao je on i dodao da je i Ekspo jedan od razloga zbog čega imamo ekonomski rast od četiri procenta.Ministar je istakao i da je nemoguće da se ide napred, a da se model rasta ne oslanja na investicije.“Кada pogledate stopu rasta, formulu BDP-a, imate investicije, potrošnju, razliku između uvoza i izvoza, što je posledica prevashodno SDI koje otvaraju nova tržišta. Hoćete li da zaustavite investicije? Mi smo u poslednjih 14 godina izgradili 680 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Ako će da zaustave infrastrukturu i izgradnju infrastrukture, kojom se povezuje Srbija sa regionom, obezbeđuje brži protok roba, približavaju druga tržišta – mislim da je to pogrešno”, naveo je on.Prema njegovim rečima, ukupne investicije u BDP u Srbiji su 25 odsto, od čega su sedam odsto državna, a 18 procenata privatna ulaganja. Rekao je i da je veći broj domaćih kompanija kojima su date subvencije, te da je ključ u tome da se pronađu domaće kompanije koje mogu da otvore nova tržišta i donesu nove tehnologije.On je dodao da nije čuo detalje iz ekonomskog programa nove vlasti kada je reč o platama i penzijama. “Njihova visina, rast, realan rast u odnosu na inflaciju, izuzetno su važni za taj drugi faktor ili drugu varijablu rasta BDP-a, a to je potrošnja. Mi smo se uvek trudili da u realnom iznosu rastu i plate i penzije, da bi ljudi imali novca”, kaže Mali.Ministar u tehničkom mandatu je dodao da se ne može reći da je u Srbiji prisutna politika promocije jeftine radne snage, jer je prosečna zarada iznad hiljadu evra, pri čemu postoje fabrike poput one u Šapcu za prozvodnju humanoidnih robota.Upitna je, kaže, i najava progresivnog oporezivanja, jer bi se u tom slučaju oporezivali ljudi koji zarađuju najviše, a ujedno su to oni koji treba da guraju dalji rast Srbije. “To su inženjeri, programeri, svi koji žele da grade neku industriju, znanje. To su ljudi koji zarađuju najviše, koji treba da budu stub i oslonac daljeg rasta i razvoja Srbije, vi ćete sada njih više da oporezujete. Zašto bi oni ostali u Srbiji, a ne bi otišli negde drugde, pošto su tražena radna snaga”, upitao je Siniša Mali. Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Nov 19, 2026
Jovo Bakić kritikuje Vučićeve govore: 'Verbalna dijareja' i podrška medijima koji truju javnost New

Jovo Bakić kritikuje Vučićeve govore: 'Verbalna dijareja' i podrška medijima koji truju javnost

Foto: Marko Ljutica autor: 18. nov. 2026. 22:22 Šef poslaničke grupe Studentske liste Jovo Bakić istakao je večeras da je ono što se dešavalo u Narodnoj skupštini u protekla dva dana, vezano za govore šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandra Vučića, već viđeno i potpuno očekivano, navodeći da se Vučić ponašao onako kako je to činio u proteklih 14 godina. Oglas Prema Bakićevim rečima, Vučić je za vreme svoje vlasti dnevno satima nastupao po raznim televizijama i pričao šta je hteo, pa je to nastavio da radi i u ova dva dana."To je jedan oblik 'verbalne dijareje'. Pominjao je sve i svašta, od jahanja do Informera. Kako, eto, hoćemo da ukinemo Informer, tako jednu sjajnu televiziju. Zli ljudi se urotili i hoće da zabrane Informer. Naravno da treba Informer da bude zabranjen, ali ne samo Informer. Ima još takvih medija", rekao je Bakić na KTV televiziji iz Zrenjanina, prenosi Simptom.Reč je, kako je naveo, o "duhovnim trovačnicama koje podstiču najniže stasti u ljudima", dodajući da je logično da Vučić želi da odbrani Informer, "jer taj način javnog govora i jedno razobručeno nevaspitanje i primitivizam, kao i nedostatak elementarne civilizovanosti, upravo odgovaraju takvoj politici".Bakić je kazao da novu vlast čeka puno posla u svim oblastima i veliko breme odgovornosti, s obzirom na to koliko je situacija teška u razvaljenim državnim ustanovama i urušenim medijima."Poluge državne moći svakako da je potrebno upotrebiti na efikasan način protiv ljudi koji su prethodno zarobili državu i čiji su ostaci i dalje u delovima državnog aparata. To je prioritet nad prioritetima. Jedno brzo sasecanje veza kriminala i države, za šta je uslov reforma Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde, kako bi te nezavisne ustanove, kojima bi na čelo došle stručne osobe, radile na sebi, pošto kao nezavisne ne možemo mi da ih reformišemo", ocenio je Bakić. Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Nov 19, 2026
Trump, Putin, and Xi Meet: Europe Excluded from Global Decisions New

Trump, Putin, and Xi Meet: Europe Excluded from Global Decisions

Takimi trepalësh mes presidentit amerikan Donald Trump, presidentit rus Vladimir Putin dhe liderit kinez Xi Jinping në Shenzhen të Kinës po shihet si një moment me rëndësi të veçantë për ekuilibrat ndërkombëtarë. Për herë të parë, udhëheqësit e tri fuqive që zotërojnë më shumë se 90% të arsenalit bërthamor në botë ulen në të njëjtën tryezë, duke rikthyer paralelizmat me Konferencën e Jaltës të vitit 1945.Tetë dekada më parë, Franklin Roosevelt, Winston Churchill dhe Joseph Stalin u takuan për të diskutuar rendin botëror pas Luftës së Dytë Botërore, në një kohë kur fitorja ndaj Gjermanisë naziste ishte tashmë e afërt. Sot, Trump, Putin dhe Xi përpiqen të përcaktojnë pozicionet e tyre në një rend ndërkombëtar që po përjeton ndryshime të thella, por ndryshe nga viti 1945, ata nuk kanë një armik apo një vizion të përbashkët.Takimi në Shenzhen ka një rëndësi simbolike edhe për shkak të vendndodhjes. Qyteti, një prej qendrave më të rëndësishme të teknologjisë kineze, përfaqëson një epokë në të cilën inteligjenca artificiale, gjysmëpërçuesit dhe fuqia ushtarake janë bërë pjesë e së njëjtës garë për dominim global.Tre liderët, interesa të ndryshmePër Donald Trump, takimi vjen në një moment të ndërlikuar të politikës së brendshme amerikane. Presidenti kërkon të shfaqë një sukses në arenën ndërkombëtare, ndërsa siguria bërthamore dhe mundësia e një kuadri të ri për kontrollin e armëve janë ndër çështjet që mund të trajtohen.Megjithatë, një marrëveshje për kufizimin e armëve bërthamore përballet me vështirësi, pasi Uashingtoni kërkon përfshirjen e Kinës në negociata, ndërsa Pekini nuk ka treguar gatishmëri për të pranuar të njëjtat kufizime si SHBA-ja dhe Rusia, të cilat zotërojnë arsenale shumë më të mëdha.Për Vladimir Putinin, rëndësia e takimit lidhet edhe me faktin se ai po shfaqet përkrah presidentit amerikan dhe liderit kinez, pavarësisht sanksioneve perëndimore dhe përpjekjeve për izolimin diplomatik të Moskës pas pushtimit të Ukrainës.Kremlini synon të tregojë se Rusia vazhdon të jetë një aktor i rëndësishëm në vendimmarrjen ndërkombëtare. Edhe pa një marrëveshje konkrete, prania e Putinit në këtë tryezë i jep Moskës mundësinë të paraqitet si një fuqi me peshë të barabartë në çështjet e sigurisë globale.Ndërkohë, Xi Jinping synon të konsolidojë rolin e Kinës si një qendër e domosdoshme e diplomacisë ndërkombëtare. Fakti që takimi zhvillohet në territorin kinez i jep Pekinit mundësinë të shfaqet si organizator dhe ndërmjetës mes dy fuqive të tjera.Ukraina dhe Irani, dy çështje që ndajnë interesatNjë prej temave më të ndjeshme është lufta në Ukrainë. Për Kievin, ekziston shqetësimi se e ardhmja e vendit mund të diskutohet mes Uashingtonit dhe Moskës, pa pjesëmarrjen e drejtpërdrejtë të palës ukrainase.Trump kërkon të paraqesë një zgjidhje diplomatike për konfliktin, ndërsa Putini synon të ruajë përfitimet territoriale dhe politike të arritura gjatë luftës. Kina, nga ana tjetër, nuk dëshiron dobësimin e plotë të Rusisë, por as një përshkallëzim që do të destabilizonte më tej ekonominë dhe tregjet ndërkombëtare.Edhe Irani përbën një tjetër pikë ku interesat e tri fuqive nuk përputhen plotësisht. Për SHBA-në, konflikti në Lindjen e Mesme ka pasoja të drejtpërdrejta në sigurinë rajonale dhe tregjet e energjisë. Rusia mund të përfitojë nga ndryshimet në tregun ndërkombëtar të naftës dhe nga përqendrimi i vëmendjes amerikane në rajon, ndërsa Kina kërkon të garantojë furnizimin me energji dhe stabilitetin e rrugëve detare.Këto interesa të ndryshme tregojnë se bashkëpunimi mes tre liderëve nuk nënkupton domosdoshmërisht një qëndrim të përbashkët për konfliktet ndërkombëtare.Evropa rrezikon të mbetet jashtë tryezësNjë prej elementeve më domethënëse të takimit është mungesa e përfaqësuesve evropianë. Gjermania, Franca, Britania dhe Italia nuk do të jenë pjesë e diskutimeve, edhe pse çështje si siguria evropiane, lufta në Ukrainë dhe e ardhmja e NATO-s lidhen drejtpërdrejt me interesat e tyre.Situata sjell në vëmendje Konferencën e Jaltës, ku Britania ishte një prej tri fuqive që morën pjesë në përcaktimin e rendit të pasluftës. Në takimin e sotëm, Evropa rrezikon të jetë objekt i diskutimeve të fuqive të mëdha, pa pasur një rol të drejtpërdrejtë në to.Megjithëse Bashkimi Evropian përfaqëson një nga ekonomitë më të mëdha në botë dhe ka ndikim të konsiderueshëm tregtar e teknologjik, mungesa e një politike të unifikuar të jashtme dhe të mbrojtjes kufizon aftësinë e tij për të vepruar si një fuqi e vetme në skenën ndërkombëtare.Gara teknologjike, një tjetër front i rivalitetitNdryshe nga viti 1945, fuqia globale nuk përcaktohet më vetëm nga numri i ushtarëve, tankeve apo armëve bërthamore. Inteligjenca artificiale, prodhimi i mikroprocesorëve, sistemet hapësinore dhe kontrolli i lëndëve të para kritike janë kthyer në elemente thelbësore të konkurrencës mes fuqive të mëdha.SHBA-ja dhe Kina janë në qendër të kësaj gare, ndërsa Rusia ka një pozicion më të kufizuar në industrinë globale të teknologjisë së avancuar.Pekini synon të reduktojë varësinë nga teknologjia amerikane, ndërsa Uashingtoni po përpiqet të ruajë epërsinë e tij përmes kufizimeve në eksportin e teknologjive strategjike. Kjo është një tjetër çështje që vështirë se mund të zgjidhet përmes një takimi të vetëm diplomatik.A mund të ndryshojë takimi rendin botëror?Pavarësisht rëndësisë simbolike, pritshmëritë për një marrëveshje të madhe mbeten të kufizuara. Diskutimi trepalësh është parashikuar të zgjasë rreth një orë, kohë që vështirë se mjafton për të zgjidhur çështje komplekse si lufta në Ukrainë, siguria bërthamore dhe rivaliteti ekonomik.Megjithatë, komunikimi mes tri fuqive më të mëdha bërthamore mund të ndihmojë në shmangien e përshkallëzimeve dhe krijimin e kanaleve të reja diplomatike.Trump, Putin dhe Xi kanë secili objektiva të ndryshme nga ky takim. Presidenti amerikan kërkon të paraqitet si një negociator që mund të ndikojë në çështjet më të rëndësishme globale, lideri rus synon të konfirmojë rolin e Moskës në vendimmarrjen ndërkombëtare, ndërsa Xi kërkon të forcojë pozicionin e Kinës si një fuqi e domosdoshme në çdo diskutim për të ardhmen e botës.Por pyetja kryesore mbetet nëse kjo tryezë do të shërbejë për të krijuar një rend të ri ndërkombëtar apo thjesht do të konfirmojë rivalitetet ekzistuese.Për Evropën, shqetësimi më i madh është se diskutimet për sigurinë dhe të ardhmen e saj mund të zhvillohen pa praninë e liderëve të saj. Tetëdhjetë e një vjet pas Jaltës, kontinenti që dikur ishte në qendër të vendimeve globale rrezikon të mbetet jashtë tryezës ku përcaktohen ekuilibrat e rinj të pushtetit. Top Channel

Nov 19, 2026
Serviciile de informații occidentale: Putin intenționează să continue războiul în Ucraina până la sfârșitul iernii New

Serviciile de informații occidentale: Putin intenționează să continue războiul în Ucraina până la sfârșitul iernii

Președintele rus Vladimir Putin nu este pregătit pentru negocieri serioase privind încetarea războiului împotriva Ucrainei și dorește să continue luptele cel puțin până la sfârșitul iernii, în ciuda întâlnirii planificate cu președintele SUA, Donald Trump, în China, arată serviciile de informații occidentale, citate de publicația The New York Times.Conform surselor, cele mai recente evaluări ale serviciilor de informații occidentale subliniază dorința lui Putin de a continua luptele în Ucraina cel puțin până la sfârșitul iernii.Putin speră că armata sa va reuși să înregistreze noi avansuri în estul Ucrainei sau că atacurile cu drone și rachete asupra Kievului, care ucid civili, vor reuși să slăbească rezistența ucraineană.Potrivit unor surse citate de NYT, președintele rus se confruntă cu o presiune din ce în ce mai mare, pe măsură ce țara sa continuă să sufere pierderi semnificative, se luptă cu problemele de mobilizare și se confruntă cu o economie instabilă.Unele surse au adăugat că războiul îi permite lui Putin să suprime criticile din interiorul Rusiei.Aceste evaluări sunt în concordanță cu comentariile recente ale diplomaților și liderilor europeni, care și-au exprimat îndoielile că războiul pe scară largă, care durează de aproape cinci ani, se va încheia în curând.„Considerăm că Rusia se află într-o situație extrem de gravă”, a declarat ambasadorul Franței la Washington, Aurelien Lechevallier, într-un interviu, referindu-se la situația economică a țării în timpul războiului și la impactul acesteia asupra legitimității lui Putin.Potrivit acestuia, liderul rus are nevoie de războiul din Ucraina pentru a-și consolida propria poziție de conducere și propria narațiune. Diplomatul a subliniat că Putin s-a opus chiar și ideii unui armistițiu parțial.Această poziție, a spus el, „contrazice în mod flagrant ceea ce președintele Trump a cerut încă de la început, și anume încetarea ostilităților”.Putin nu vrea un acord de paceServiciile de informații ale țărilor aliate oferă explicații diferite pentru refuzul lui Putin de a ajunge la un acord de pace.O agenție de informații consideră că războiul îi conferă un scop și că are nevoie să declare victoria pentru a rămâne la putere. De aceea dorește să facă Ucraina să sufere sub un val de atacuri în această iarnă.Un oficial a sugerat că Putin ar putea accepta un acord doar în condiții favorabile pentru el. Conform cel puțin unei evaluări a serviciilor de informații, Kremlinul ar cere ca Rusia să primească întregul Donbas și ca Ucraina să se angajeze să nu adere niciodată la NATO.Surse ale NYT au menționat că președintele ucrainean Volodimir Zelenski și alți înalți oficiali de la Kiev ar respinge aproape sigur astfel de cereri, ceea ce ar face ca orice acord să fie nerealist.Unii oficiali europeni bănuiesc, de asemenea, că Moscova trage intenționat de timp și speră că sprijinul acordat Ucrainei se va fragmenta după alegerile din Europa din 2027.Trump, Putin și Xi Jinping se vor întâlni în ChinaJoi, 19 noiembrie, Donald Trump, președintele chinez Xi Jinping și Vladimir Putin au programată o întâlnire trilaterală în marja summitului liderilor APEC de la Shenzhen, în China.Pentru prima dată în istoria modernă, liderii celor trei țări se vor așeza la aceeași masă în acest format.Înaintea summitului trilateral, Putin și Xi Jinping au purtat deja discuții bilaterale separate.Potrivit purtătorului de cuvânt al Kremlinului, Dmitri Peskov, o întâlnire între Putin şi Trump nu ar dura mult, relatează ziarul Vedomosti.„Vor avea o discuţie scurtă. Ei bine, nu are rost să facem presupuneri [cu privire la durata întâlnirii]”, a declarat el.Problema Ucrainei rămâne un subiect de interes separat. Inițial, Casa Albă a declarat că invazia Rusiei în Ucraina nu va fi discutată în cadrul reuniunii trilaterale.Cu toate acestea, înainte de a pleca spre Asia, Trump a declarat că intenționează să abordeze tema războiului Rusiei împotriva Ucrainei. Editor : C.L.B.

Nov 19, 2026
Xi Jinping accueille Donald Trump avec des honneurs inédits, Poutine relégué au second plan New

Xi Jinping accueille Donald Trump avec des honneurs inédits, Poutine relégué au second plan

En mai, c’est le vice-président chinois Han Zheng qui attendait Donald Trump à sa descente d’avion en Chine. Ce mercredi, Xi Jinping s’est lui-même rendu à l’aéroport de Shenzhen, dans le sud du pays. Sur le tapis rouge, les présidents de la Chine et des Etats-Unis ont échangé une accolade devant des dizaines d’artistes qui exécutaient une chorégraphie, avant de rejoindre leurs véhicules respectifs. Il fallait remonter à plusieurs décennies pour retrouver un tel accueil de la part d’un président chinois. Xi Jinping a évoqué devant son hôte sa visite de septembre à Washington, où Donald Trump était venu le chercher à l’aéroport. « La Chine a une tradition de courtoisie qui accorde de la valeur à la réciprocité des bonnes intentions », a déclaré le dirigeant chinois, selon l’agence officielle Chine Nouvelle. Poutine n’a pas eu droit aux mêmes égards Vladimir Poutine, pourtant proche allié de Xi Jinping, a eu droit à un autre accueil. A son arrivée mercredi au petit matin pour le sommet de la Coopération économique Asie-Pacifique (Apec), le président russe a été reçu par Cai Qi, bras droit de Xi Jinping et membre du Comité permanent du bureau politique du Parti communiste chinois. Les trois présidents doivent se retrouver jeudi à Shenzhen pour leur premier sommet tripartite. Xi Jinping a dit vouloir discuter avec Donald Trump de la coopération en Asie-Pacifique et de la situation internationale afin de faire progresser une « relation constructive et stratégiquement stable » entre leurs pays, selon Chine Nouvelle. Ryan Hass, directeur du John L. Thornton China Center à la Brookings Institution, estime que Pékin cherche avant tout à « prolonger l’accalmie fragile dans les relations sino-américaines aussi longtemps que possible ».

Nov 19, 2026
Aleksandar Vučić u Skupštini: Novi početak posle 14 godina vlasti New

Aleksandar Vučić u Skupštini: Novi početak posle 14 godina vlasti

Aleksandar Vučić, Ana Brnabić, Miloš Vučević Konstitutivna sednica 15. saziva Skupštine Srbije / Dimitrije Vasiljevic / Alamy / Profimedia autor: 18. nov. 2026. 19:04 Drugog dana konstitutivne sednice u Dom Narodne skupštine ulazi se na strpljenje. Redovi počinju još na ulazu, a ispred pulta za preuzimanje novinarskih akreditacija gužva je tolika da iskusni skupštinski hroničari poput Dunje Ranković i Mladena Savatovića u neverici vrte glavom. Toliko kamera, mikrofona i beležnica ovaj hol ne pamti. Kao da nijedna redakcija nije htela da propusti zvanični ispraćaj jednog autokratskog režima. Posle 14 godina čekanja. Oglas A dojučerašnji gospodari ovog zdanja, ljudi koji su nam godinama s ekrana bahato dobacivali ono čuveno “pa šta”, danas kroz taj isti hol klize poput duhova. Nečujni, spuštenih pogleda, trude se da ne privuku pažnju dok slede vođu koji skupštinsku govornicu od juče koristi kao grupnu terapiju. On je pre svih seo u klupu. Sedi i čeka, oslonio je glavu na ruku pod teretom sopstvene važnosti na koju više niko ne obraća pažnju. Foto: Goran Srdanov/Nova.rs Na samom ulazu, kod KD vrata i skenera, u redu stoje Marija Zdravković i Danijela Nikolić, koju iz ranijih saziva pamtimo kao Vujičić. Bivša perjanica G17 plus i URS-a, dakle deo one iste “žute bande” koju je naprednjačka propaganda godinama predstavljala kao najveće zlo, pre nego što ju je istom brzinom uvezla u svoje redove, prebacila na Srpsku listu, a evo sada i u skupštinske klupe. Ispred njih svoj red čeka njihov poslanički kolega Milimir Vujadinović.Obrati im se sa “devojke”, pa mu njih dve s leđa dobace da je vidno smršao. Poslanik Vujadinović ponosno odgovara da ozbiljno trenira. I jeste u pravu: u ovo vreme bežanije dobra kondicija je jedini siguran kapital.Kod stola za upisivanje poslanika pravi se čep. Kamere su zbijene oko Olivera Toškovića, a blicevi sevaju dok se redom potpisuju Dejan Bodiroga, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović, Radomir Saičić i Jovo Bakić. Foto: Đorđe Dimitrijevic/Nova.rs A onda kroz tu gužvu, užurbano i vidno odviknut od toga da nije u centru pažnje, pokušava da se probije Nebojša Bakarec.Sudar dva sveta u dva kvadratna metra skupštinskog hola: čovek koji je godinama živeo od toga da mu se kamere sklanjaju s puta sada mora da se provlači iza leđa snimatelja koji ga i ne primećuju, jureći da se upiše pored ljudi koje je do juče nazivao stranim plaćenicima.Većina naprednjaka je unutra, uredno postrojena u klupama, valjda u poslednjem pokušaju da pred kamerama odglume marljivost u odnosu na one druge koji odbijaju da igraju po njihovom taktu.A onda stiže poziv fotoreporterima da uđu u plenarnu salu. Hol se u sekundi prazni. Tamo gde se do malopre jedva disalo ostaje samo tišina. Iz otvorene sale odjednom odjekuje jedan glas. Usamljen, povišen, pomalo napukao. Glas čoveka koji i dalje govori o svom porazu, kao da ne primećuje da su se u holu svi razišli i da nema ko da ga uteši. Vojislav Milovančević Foto: Đorđe Dimitrijević/Nova.rs U ćošku tog polupraznog hola ostaje još samo jedan sto. Za njim sede medijski uposlenici odlazećeg režima, zbijeni jedni uz druge, strogo odvojeni od ostatka novinarske profesije. Taj sto danas izgleda kao poslednji rezervat jedne epohe. Kao da se za njim još čeka da neko javi šta je prava vest. Nekada su se oko njihovih mikrofona pravili kordoni. Danas oko njihovog stola niko i ne zastaje.U plenarnoj sali sudar ta dva sveta postaje još očigledniji.Sa mesta predsedavajućeg Stojan Radenović pokušava da odigra ulogu mudre starine. Ima, kako sam podseća, i praunučiće, pa valjda samim tim zna kako bi narodni poslanici trebalo da se ponašaju. Ali čim se oglasi prva klupa njegove poslaničke grupe, poza mudraca u sekundi ustupa mesto poznatoj snishodljivosti prema ostavljenom čoveku koji za mikrofonom leči sopstvenu logoreju.Taj ostavljeni čovek, Aleksandar Vučić, od juče šef opozicione poslaničke grupe “Srbija pobeđuje”, čas ustaje, čas seda, maše rukama i drži predavanja kao da je u ovu salu jutros pao s druge planete, a ne došao posle četrnaest godina apsolutne vlasti. Odjednom mu je parlament postao jedino sveto mesto za političku borbu. soft import Radar Baš njemu i ekipi iz prvog reda, za koju se po skupštinskim kuloarima u šali već računa da zajedno ima materijala za stotine godina robije. Posle pendreka na Vidovdan i palica u Novom Sadu, iz te iste klupe danas se objašnjava da se politika vodi isključivo u parlamentu.Uz to, drugog dana u poslaničkoj klupi Vučić već najavljuje da u njoj neće ostati do kraja mandata. Počinje tako nova epizoda stare epopeje, iste one u kojoj je prvo najavljivao odlazak sa čela stranke, pa onda i sa mesta predsednika države.U sličnom raspoloženju za govornicu izlazi i Miloš Vučević, u ulozi skupštinskog Disa koji nariče nad “Našim danima”: tvrdi da je u Srbiju stiglo mračno vreme, da su kafići i trgovine prazni i da ljudi više nisu srećni. Problem s tom slikom počinje čim se pogleda kroz skupštinski prozor. Kafići oko parlamenta puni su kao da reprezentacija igra finale Svetskog prvenstva, a gosti po baštama na ekranima prate skupštinski prenos.Vučević dodaje i da se građani ujutru bude trčeći po novine u strahu ko će sledeći biti uhapšen. Biće da se ipak kreće u previše uskom krugu ljudi, jer se van njega jutarnje vesti o hapšenjima prate sa sasvim drugačijim apetitom, onim koji dolazi posle dugog posta od pravde. A od Disa ga, uostalom, razlikuje i sitnica: pesnik je gledao kako se sutereni dižu, dok Vučević danas žali što je došlo vreme da se spuste.Manjine su prelomile. Dojučerašnji ađutanti Srpske napredne stranke, Balint Pastor i Usame Zukorlić, kome su na ulazu u parlament skandirali “Asim Gajić”, odlučili su da se priklone većini i podrže kandidata Studentske liste za predsednika Skupštine. Poslednji manevar u nadi da će se i za njih naći makar neki odbor ili agencija. Navika je čudo.S druge strane sale nema vike, nema lupanja o klupe niti pokušaja da se bivšem predsedniku isključi mikrofon. Šef poslaničke grupe “Studentska lista” Jovo Bakić to je još uoči nastavka sednice sažeo u jednu rečenicu: pustiće ga da govori koliko god želi jer se već zgadio velikom broju ljudi, pa će se ovakvim nastupima zgaditi još većem broju.Dok nova većina od 140 poslanika mirno čeka da se rasprava završi i izabere predsednik parlamenta, u prvim redovima odlazeće vlasti traje beskonačni monolog čoveka koji još pokušava da ubedi salu da se 25. oktobar nije dogodio. Niko ga ne prekida. U Skupštini Srbije danas vlada nova vrsta tišine, ona u kojoj se bivšem režimu konačno daje dovoljno vremena da sam sebe do kraja ispiše. Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Nov 19, 2026
Presidente Abelardo de la Espriella defiende capturas pese a críticas por violaciones de derechos humanos New

Presidente Abelardo de la Espriella defiende capturas pese a críticas por violaciones de derechos humanos

El presidente Abelardo de la Espriella defendió su política de seguridad a través de un video, luego de los cuestionamientos por la manera en que presenta los resultados de sus capturas. “Nunca se le han violado los derechos a ninguno de los capturados en los operativos que he adelantado”, indicó el mandatario. Lea también: Video: “Miserable, despreciable”, así encaró Abelardo de la Espriella a alias ‘Primo Gay’ En las imágenes que compartió del traslado del disidente Néider Yesid Uñates López, alias ‘Primo Gay’, agregó que “aquí tienen a alias ‘Primo Gay’, capturado, procesado y motilado como corresponde”. Además, aseguró que “en Colombia el miedo está cambiando de bando”. Al capturarlo el pasado 14 de noviembre en Briceño, Antioquia, el mandatario se refirió a Primo Gay como “una porquería”, lo que generó polémica y que un juez de control de garantías en el departamento ordenara compulsar copias tras la captura. Esta decisión fue tomada por presuntamente afectar la dignidad humana y las garantías constitucionales durante el encarecimiento del detenido por parte de De la Espriella. Si bien, esta acción provocó distintas críticas, el presidente afirmó que continuará con su política de operativos y capturas “hasta que cada bandido entienda que la autoridad del Estado se respeta y que sus crímenes no quedarán impunes. A los criminales les caerá todo el peso de la ley”. Un debate en el ámbito jurídico se ha creado por las acciones del presidente enfrentando a criminales durante sus operativos, así como usar vestimenta militar. En el debate se ha cuestionado los alcances de las acciones y si estas invalidan la legalidad de la captura o el proceso mismo penal en marcha.

Nov 19, 2026